Nepoznate šibenske utvrde

Ponovo mnoge stope po srednjovjekovnim šibenskim tvrđavama stvaraju uzbudljiv šušur na probuđenim kamenim ljepoticama. To nije topot vojničke obuće koja je stoljećima dubila put u dalmatinskom kamenu, već opušteni osmijesi i glasovi turista koji ni svjesni nisu kolike su ljudske priče isklesale taj bijeli kamen s kojega puca pogled sve do Kornata. Upravo te zaboravljene ljudske priče na svjetlo dana iznosi suvremena kulturna ustanova Tvrđava kulture Šibenik osnovana sredinom 2016. na temeljima muzejskog odjela koji je prethodne dvije godine upravljao Tvrđavom sv. Mihovila. Jedan od glavnih strateških ciljeva ustanove jest sustavno i trajno proučavanje šibenske fortifikacijske baštine.

Istodobno gradeći kulturni identitet ustanove, tim ulaže napore i u obnovu tvrđava. Rezultati su očiti u preuređenim tvrđavama sv. Mihovila i Barone, obnovljenim iz pretpristupnih fondova EU, točnije iz Europskog fonda za regionalni razvoj, programa IPA IIIC – BRI (business-related infrastructure). Trenutno je u punom pogonu obnova i uređenje Tvrđave sv. Ivana sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, iz programa Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine. Sveukupno tim Tvrđave kulture od 2016. povukao je oko 13,5 milijuna kuna za dodatne EU-projekte iz fondova prekogranične suradnje (ADRION; HR-BA-ME) ili iz Europskog socijalnog fonda.

Obrambeni bedem, poluotok Oštrica kod Grebaštice¸/ Izvor: arhiv JUK Tvrđava kulture Šibenik

Upravo po vidljivim rezultatima marljivog rada u kratkom vremenu djelovanja Tvrđava kulture Šibenik postala je prepoznatljiv primjer izvrsnosti u upravljanju kulturnim dobrima i organizaciji kulturno-umjetničkih događanja, posebice zbog suvremenog i inovativnog načina upravljanja kulturnom baštinom i stvaranja privlačne turističke ponude.

Zadovoljni su ponajprije sami Šibenčani, koji učlanjenjem u Klub prijatelja tvrđava ostvaruju popuste i pravovremeno saznaju o svim događanjima, a sredstva od članskih iskaznica idu za obnovu kulturne baštine grada. Stranci i posjetitelji iz drugih gradova Hrvatske ne stižu više samo da bi vidjeli dva UNESCO-ova spomenika – katedralu sv. Jakova i Tvrđavu sv. Nikole – nego dolaze ciljano na određene koncerte, zanimljive događaje i lokacije u našem gradu.

Rezultati terenskih istraživanja

Koliko Tvrđava kulture pridonosi promociji hrvatske kulturne baštine, potvrđuje i Europska komisija koja ju je u sklopu programa Cultural Heritage in Action prošle godine prepoznala kao jednu od dvanaest najuspješnijih europskih praksi u adaptaciji i upravljanju kulturnim spomenicima. Jedini su primjer iz Hrvatske i povodom toga Tvrđava kulture bila je domaćin online studijskog posjeta u prvom tjednu lipnja. Za posjet je snimljen video u svrhu predstavljanja grada Šibenika, tvrđava i poslovne prakse ustanove u katalogu predstavljene kao primjer kreativnoga kulturnog menadžmenta s pozitivnim utjecajem na lokalnu zajednicu.

Izložba Mura incognita: nepoznata utvrđenja Šibenika i okolice povjesničara Josipa Pavića i arheologa Andrije Nakića otvorena u 29. lipnja na Tvrđavi sv. Mihovila predstavlja rezultate istraživačkih aktivnosti Odjela za kulturno-povijesnu baštinu Tvrđave kulture u razdoblju od sredine 2017. do početka 2021. Provedeno je više od sedamdeset terenskih pregleda te osam arheoloških kampanja ili nadzora. Objavljeno je deset stručnih radova i tekstova na hrvatskom i engleskom jeziku te dvije publikacije.

„Od početka smo vidjeli da ima mnogo prostora u istraživačkom interpretacijskom dijelu jer grad ne obiluje istraživačkim prostorom. Projekt je napravljen nakon što smo vidjeli da i na ovoj tvrđavi ima neistraženih lokacija. Krenulo je od Tvrđave sv. Mihovila pa s projektima drugih tvrđava i onda se prirodno prešlo i na povijesno područje bivšega šibenskog distrikta“, rekao nam je Josip Pavić.

Na izložbi donesena je analiza triju donedavno praktički nezapaženih fortifikacijskih struktura Tvrđave sv. Mihovila. Kratko se osvrće na novu kronologiju nastanka Tvrđave sv. Ivana, predloženu u radu 2017, koja je arheološkim nadzorom potvrđena.

Najzanimljiviji segment za posjetitelja i čitatelja vjerojatno su podaci o dvanaest raštrkanih srednjovjekovnih i novovjekovnih utvrđenja nekadašnjega šibenskog distrikta. Za njih šest sa sigurnošću se može utvrditi da su do sada bili potpuno nepoznati, a o ostalima ponuđeni su brojni novi podaci, fotografije i nacrti. Te utvrde većinom su izgrađene u doba mletačko-osmanskih ratova, između 15. i 17. stoljeća. Njihovi skromno sačuvani i često izolirani ostaci podsjetnik su na zaboravljen i nesiguran život u graničnim područjima te na duboke demografske i društvene promjene koje se osjećaju sve do današnjih dana.

 „Iznimno mi je drago što unatoč nedostatku povijesnih artefakata, za čije izlaganje nažalost nemamo uvjeta, uspješno i dostojno prezentiramo slojevitu priču o šibenskim tvrđavama koristeći se svim što nam je dostupno. Jedan od tih načina prezentacije su i digitalne tehnologije“, govori Josip Pavić.

Suvremena prezentacija baštine

Poznati šibenski dizajner Ante Filipović Grčić dao je suvremen i vrlo privlačan vizualni prikaz istraženog. Na šesnaest panela, za svako utvrđenje zasebno, nalaze se osnovni povijesni podaci, informacije o današnjem stanju te neka zanimljivost proizašla iz istraživanja. Vizualnu dinamiku izložbe pojačava videoprilog u kojem se predstavljaju brojni novootkriveni povijesni podaci, fotografije i nacrti pronađeni ili izrađeni na osnovi terenskih pregleda te arhivska ili arheološka istraživanja.

„Za pojedina istraživana mjesta ima samo blagih sugestija da je nešto postojalo, našli smo planove nekih utvrda koje se danas vrlo slabo vide, a ima i potvrda nekih sigurnih stvari koje otvaraju prostor za dodatna istraživanja“, rekao nam je Josip Pavić.

Osim prezentacije lokaliteta, cilj je izložbe dugoročno podizanje svijesti i angažiranosti oko spomeničke baštine, radi čega su u planu i edukativne aktivnosti kako bi se i nove generacije upoznale s važnosti očuvanja povijesne i kulturne baštine. Tomu će svakako pridonijeti i opremljen edukacijski centar na Tvrđavi sv. Ivana, ukopan u zemlju, koji će uskoro biti otvoren. Bit će to idealna prilika za širu suradnju s obrazovnim ustanovama i udrugama.

Iz Tvrđave kulture najavljuju i dvije nove interpretacijske priče koje bi trebale biti spremne do idućeg ljeta. Jedna o razvoju utvrda, a druga o povijesti ideje o pozornici iz 50-ih godina prošlog stoljeća, začetoj u vrijeme zamaha festivalske kulture.

Izložba se može posjetiti do 27. rujna. Lokacije prezentirane na izložbi autori su predstavili i u istoimenom katalogu, u kojem su tekstovi o nepoznatim utvrđenjima popraćeni impresivnim fotografijama povijesnih lokaliteta. Katalog je u prodaji u suvenirnicama šibenskih tvrđava.